O le auala lea na faʻatoʻilaloina ai e Saina le coronavirus.Fai mai tagata popoto e le mafai e le US ona gafatia

wa = wsignin1.0 & rpsnv = 13 & siaki = 1 & ct = 1606437943 & rver = 7.0.6730.0 & wp = lbi ​​& wreply = https% 3a% 2f% 2fwww.msn.com% 2fen-us% 2fnews 2fsecure% 2fsilentpassport% 3fsecure% 333 & lc = 10 “,” exchangeenabled”:sese,”twitterimpenabled”:sese,”greenidcallenabled”:sese,”ispreload”:sese,”anonckname”:””,”ssocomplete”:sese} ” data-client-settings = “{” apptype “: “Mixed”, “geo_country”: “hk”, “geo_subdivision”: “”, “geo_zip”: “”, “geo_ip”: “47.91.207.0″, “ geo_lat”: “22.2753″, “geo_long”: “114.165″,” os_region”:””,”Browser”:{“Browser type”:”chrome”,”Version”:”70″,”ismobile”:”sese ”},”deviceformfactor”:”Lapisinisi “,” domain”: “www.msn.com”, “locale”: {” language”: “en”, “script”: “”,” maketi”: “us” }, “os”: “macos” , “Pagetype”: “articleflex”, “apps_locale”: “”, “base_url”: “/zh-cn/news/”, “fesoasoani”: “bca6a84454804d698afcb8894796c17d”, “sid” : null, “v”: “20201119_29063789 “,”Static_page”:sese,”empty_gif”:” // static-entertainment-eas-s-msn-com.akamaized.net/sc/9b/e151e5.gif”,” galuegationalonly_cookie_experience “:sese,”functional_cookies”:””,”functional nal_cookie_patterns”:””,”fbid”:” 132970837947″,”lvk”:”news”,”vk”:”news”,”cat”:”w ” ,”Autorefresh”:true,”bingssl”:sese, “autorefreshsettings”:{“is_market_enabled”:false,”timeout”:0,”idle_enabled”:false,”idle_timeout”:”2″},”uipr”: sese , “Uiprsettings”: {“enabled”:false,”frequency_minutes”:0″,”banner_delay_minutes”:null,”maxfresh_display”:null,”minfresh_count”:”5″,”ajaxtimeoutinseconds”:”60″},” imgsrc “:{“Quality_high”:”60″,”quality_low”:”5″,”order_timeout”:”1000″},”Settings”:{“wait_for_ad_in_sec”:”3″,”retry_for_ad”:”2″} , “Mecontroluri”: “https://mem.gfx.ms/meversion/?paaga = msn&market = zh-cn”,” mecontrolv2uri”:””,” lazyload”:{” enabled”:sese}}” data-ad-provider=”40″ iris-modules-settings=”[ {" n" : "Banner", "pos": "Lualuga", "Canvas": "Vaaiga"}]“” data-required-ttvr=”[" TTVR.ViewsContentHeader"," TTVR.ViewsContentProvider"," TTVR.ArticleContent"] “> afai (faamalama &&(typeof window.performance == “mea”)) {afai (typeof window.performance.mark == “galuega”) {window.performance.mark(“TimeToHeadStart”);}}
I le faaiuga o Fepuari, a o sosolo le faamaʻi o le coronavirus i Wuhan, Saina, na faia ai e le pulega o le lotoifale le siakiina o le soifua maloloina mai lea fale i lea faitotoa-faamalosia le vavaeeseina o tagata uma i totonu o falemaʻi le tumau ma nofoaga faʻaesea le tumau, e oʻo lava i matua ma tamaiti laiti faʻaalia faʻailoga COVID-19 Vaevae, e tusa lava po o le a le agamalu e foliga mai.
O leoleo o fale mautotogi tetele i soo se mea o le aai na auina atu e avea ma leoleo le tumau e mataʻituina le vevela o tagata uma o loʻo nonofo ai, fuafua poʻo ai e mafai ona o mai i totonu, ma asiasia meaʻai ma vailaʻau na avatu.=
I fafo, o drones e faapepepepe i luga o auala, feei, tuu tagata e ulufale i totonu o le potu, ma otegia i latou ona o le le faia o matapulepule, ae i isi vaega o Saina, o loʻo fesoʻotaʻi le polokalame e iloagofie ai foliga i se telefoni feaveaʻi, o le app E lanu lanu e tagata e tusa ai. i lo latou lamatiaga i faʻamaʻi, lea e iloa ai poʻo ai e mafai ona ulufale atu i faleoloa, subways, cafes, ma isi nofoaga faitele.
Fa'afouina Coronavirus i Aso Ta'itasi: O le mea muamua i le taeao e sau i lau pusa meli.Saini mo le nusipepa o aso taitasi a USA Today iinei.
Na faapea mai Wang Jingjun, o se tama aʻoga faauu e 27 tausaga: “E lē mafai ona matou o i so o se tulaga.Tusa lava pe iai a tatou fagafao, e tatau lava ona tatou faia.”Na toe foi Wang Jingjun i Wuhan mai Guangdong, o se itumalo tu matafaga o Saina e tuaoi ma Hong Kong ma Macau.-E nofo Jan ma lona tina matua ma matua o matua.Fai mai a ia: "O i latou e aumaia maile e tatau ona taaalo i totonu ma aoao i latou e faaaoga le faleuila i se mea."
A o agaʻi atu le ogatotonu o le faʻamaʻi o le coronavirus i le Iunaite Setete, na finau mai ofisa Saina ma tagata tomai faapitoa i le soifua maloloina e tusa lava pe talia vave e Peresitene Donald Trump ia suʻega faigata uma ma faiga loka na fautuaina e faufautua faasaienisi i Sisifo, o nei gaioiga e le lava e taofia ai. .O le faʻamaʻi na sosolo vave i le tasi miliona faʻamaʻi i le lalolagi atoa.
Fai mai nei tagata ofisa, e ui lava latou te masalosalo pe mafai e Amerika ona faia le mea e fai e Saina, ae e manaʻomia lava e tagata ofisa Amerika ona faia ni faiga sili atu ona faigata mo mafuaaga eseese: o faiga faʻapolokiki ma tuʻuga faʻaleaganuʻu loloto.
Ina ia faʻaumatia le faʻamaʻi, na amata ai e Beijing se tasi o taumafaiga sili ona tele i le tala faasolopito, tapunia uma aʻoga, faʻamalosia le faitau miliona o tagata i totonu, faʻavavevave le faʻatuina o le tele o falemaʻi le tumau, ma tuʻuina atu i Wuhan ma ona nofoaga lata ane. Na auina atu isi tagata faigaluega faafomaʻi i le Itumalo o Hubei, ma soʻo se tasi e ono feagai ma le siama na faʻataʻitaʻiina ma siaki lelei.
I se faatalanoaga ma USA Today, Wang Huiyao, o se faufautua sinia i le malo o Saina, na faapea mai: “O le polokaina, faasaina o pati, tuueseeseina faavae, suega, ma le fufuluina o lima e le lava.”Na ia faapea mai: “E tatau ona e i ai i nofoaga e mafai ai, i malae taalo, fale tetele o faaaliga.Fa'aesea o tagata i se fua tele.E foliga mai e ogaoga lenei mea.E mafai.”
O se tagata faigaluega i ofu puipui na talanoa ma tagata na lesitala mo suʻega coronavirus i le falemaʻi soifua maloloina lautele i Beijing ia Iuni 28. Na lipotia e Saina le sili atu ma le luasefulu faʻamaonia mataupu fou o le COVID-19 ia Iuni 28. Sei vagana ai ni nai mataupu, o mataupu uma. na afua mai le felauaiga i totonu o Beijing.Talu ai nei, na maua ai le siʻitia o faʻamaʻi pipisi o le coronavirus.Ae fai mai le pulega i le laumua o Saina, o le taumafaiga e suʻe tagata faigaluega i fale laulu ma fale lalelei i le isi itu o le taulaga e oʻo mai i le taimi nei e leʻi maua ni tulaga lelei, lea e faʻaalia atili ai o le faʻamaʻi talu ai nei ua pulea.
I totonu o le Iunaite Setete, na unaʻia e Trump tagata Amerika e aloese mai faʻatasiga a le toʻasefulu pe sili atu tagata ma fautua mai o setete sili ona afaina e tatau ona tapunia aʻoga, pa ma faleaiga.
Ae i se tulaga lautele, e ui lava i faʻamaoniga mai atunuʻu Asia (e pei o Saina, Sigapoa, Korea i Saute, ma Taiuani) o loʻo ia faʻatapulaaina le auai o tagata lautele, ae na te tuʻuina atu le filifiliga i setete taʻitasi ma aai e filifili pe tapunia Kamupani e mafai ona faʻatonuina tagata e fai. nofo i le fale.Tu'ufa'atasia ma le tele o fa'ama'i su'esu'eina ma su'esu'eina, aoina ma fegalegaleaiga fa'aagafesootai e mafai ona fesoasoani e taofi le sosolo ole COVID-19.
Na taʻua e le pu, na ia faʻamoemoe o le US mataupu e oʻo i le tumutumu "e lata i le Eseta", e ui o ana faʻamatalaga e uiga i le vave e mafai e le Iunaite Setete ona foia le faʻamaʻi ma toe foʻi e foliga mai e ogatusa ma Anthony Fauci, faatonu o le National Institutes of Health.(Anthony Fauci) ma isi su'esu'ega a le au ofisa sinia o le soifua maloloina e fete'ena'i.Allergies ma fa'ama'i pipisi.
A o avea le Aai o Niu Ioka ma nofoaga fou na fanau mai ai le faʻamaʻi, na faʻailoa e Trump ia Mati 29 o le feterale taʻiala i faiga faʻaagafesootai o le a faʻalauteleina ia Aperila, ma tuʻuina atu "fautuaga malosi femalagaaʻi", faʻamalosia Niu Ioka, New Jersey ma Connecticut.E le faia e tagata nofoia se malaga masani e 14 aso e fesoasoani e faʻatapulaʻaina le sosolo o le siama.
Na taʻua e le US Centers for Disease Control and Prevention, o tapulaʻa fou o le a fesoasoani e faʻagesegese le sosolo o faʻamaʻi manava.I le taimi nei, o faʻamaʻi manava ua aafia ai le lata i le 190,000 Amerika ma fasiotia ai le silia ma le 4,000 tagata.O se suʻesuʻega fou mai le Iunivesite o Uosigitone o loʻo faʻaalia ai o le numera o tagata maliliu i aso uma i le Iunaite Setete atonu e le pa'ū i lalo ole 100 i le aso aʻo leʻi oʻo ia Iuni.
E ui lava atonu e vave tele ona faia ni faʻaiʻuga manino ile auala e tali atu ai ile COVID-19, o gaioiga na faia e nisi o atunuʻu e foliga mai ua maua ai iʻuga, ae o isi o loʻo tauivi.Ua faia e nei atunuu le mea sili/sili ona leaga i le tauina o le siama.https://t.co/Am5lQnCG6a @khjelmgaard
Fai mai le faufautua a le malo o Saina, Wang, i Wuhan, mo se faʻataʻitaʻiga, ua amata ona aveese e le pulega i Wuhan a latou faiga faʻamalosi e puipuia ai siama, ma tuʻu ai le fiasefulu miliona o tagata i le fale mo na o le lua masina.O loʻo faʻaalia ai e masani ona manaʻomia e le Iunaite Setete ma atunuʻu i Sisifo ona amata.O le faia o ni faʻamaʻi maeʻaeʻa e taofia ai le siama, o le toʻatele o tagata i fafo atu o Saina e ono lagona le faʻaleaganuʻu, faʻaogaina, ma lagona faʻaletonu.
Na taʻua e Andy Mok, o se tagata suʻesuʻe i le Center for China and Globalization, o se tagata e mafaufau i faiga faavae a le malo i Beijing, e faapea: “E le na o aiga i Wuhan e faaesea faatasi, ae o tagata taitoatasi, uo ma tagata o le aiga e faaesea.”
Fai mai a ia: "O le tali atu a Saina i le faʻamaʻi e moni lava o se tali a le atunuʻu: faʻatulagaina, atoatoa ma faʻamaopoopo."Na ia faaopoopo mai: "O le mea lea ua mafai ai e Saina ona "faʻamafola le piʻo" tele."Sa ia faasino i le faaesea o tagata.Fuafuaga e faʻatatau i le tausia o le numera o faʻamaʻi fou o le coronavirus i falemaʻi ma tagata faigaluega fomaʻi i se tulaga e mafai ona pulea, a leai o le a lofituina le falemaʻi ma le aufaigaluega faafomaʻi.onosai.
Fai mai Mo, e oo lava i Beijing, e tusa ma le 750 maila i matu o Wuhan, ua faʻatuina tulafono fou o le coronavirus, e manaʻomia ai tagata nofoia ia maua se pasese aloaʻia e ulufale ai ma o ese mai o latou fale mautotogi ma fale.I le tumutumuga o le faʻamaʻi i Wuhan, e leai se tasi na faʻatagaina e ulufale pe alu ese mai le taulaga, ma o le avanoa e 'ai ai i totonu o le faleoloa na faʻatapulaʻaina i le tasi i nai aso.
O se lipine vitio na tuuina mai e le Australian Broadcasting Corporation, le kamupani faasalalau o lo o faatupe e le malo, o loo faaalia ai o le pulega a Saina na ueloina faitotoa o se fale mautotogi atoa i Wuhan, lea sa i ai tagata nofoia, ma tapunia le nofoaga o le karantina.E le mafai ona fa'amaonia e USA Today mea e aoina mai i tagata fa'aoga fa'asalalau fa'asalalau a Saina.
Aua le fesili pe faaosofia tagata Amerika e ala i le saolotoga o tagata taʻitoʻatasi ma tagata lautele o le 'ai masani, mai le femalagaaʻi i faʻalapotopotoga faʻale-tamaoaiga e malamalama ai i itu uma o le olaga, ma e naunau e tausisia le faʻaogaina o siama faʻamaʻi ma le taofiofia o auala, ma o nei metotia e manaʻomia ai se tautinoga mausali i le "collectivism. ” “Ma saoloto.
Ua faʻaaogaina e Europa nisi o faiga faʻatapulaʻa a Saina, ae le o mea uma.Mo se faʻataʻitaʻiga, i Farani, e tatau i tagata nofoia ona faʻatumu se tusi saini e faʻamaonia ai e talafeagai le tuua o latou fale poʻo fale mautotogi.O le a tu'uina atu e leoleo ni sala tupe tetele i so'o se tasi e le usita'ia tulafono.
Na faapea mai Sarah Maza, o se polofesa o talafaasolopito o Falani ma o se tagatānuu o Amerika e nofo i le Iunaite Setete: “O se faiga atamai tele lenei o faiga faainisinia lautele mo faamoemoega faalemalo: e faamalosia ai oe e mafaufau ma faamaonia pe aisea ua o ese ai oe ma le lalolagi.Le fale lea.E tasi le tausaga i Farani.
O Yang Junchao, o se fomaʻi Saina COVID-19 ma se sui tomai faʻafomaʻi o le aumalaga a Saina na fesoasoani ia Italia i ana taumafaiga e taofi lona faʻamaʻi coronavirus (sili ona leaga i Europa), fai mai, "Afai lava e galulue faʻatasi tagata Italia, o le faʻamaʻi o le a tupu. pulea.”
Ae ui i lea, o nisi o ofisa o le soifua maloloina lautele a Amerika ua latou ioeina, ina ia mafai ona pulea le siama i tua atu o le tui, o gaioiga i tua atu o mea e mafai e le toatele o tagata Amerika ona talia, e pei o le tele o karantina ma isi tapulaʻa faʻatapulaʻaina, atonu e manaʻomia.
O Francis Collins, o le peresitene o le National Institutes of Health, na faapea mai i se faatalanoaga talu ai nei ma USA Today: “O le auala e tatau ona tatou faia nei, o le toatele o tagata o le a latou iloa lenei auala e matua malosi, a leai, e le lava le malosi.”
Fai mai a ia: "O se atunuu e pei o Saina atonu e i ai le malosi pito i lalo e faʻamalosia ai nisi suiga o amioga.Ae e tatau ona mafai ona tatou faia lenei mea i se auala pito i lalo. ”
E ui o faʻamaumauga aloaʻia a Saina o loʻo faʻaalia ai o le sosolo o le coronavirus ua toetoe a uma i le tele o vaega o le atunuʻu, o lipoti e leʻi faʻamaonia ma ata i luga ole laiga ua amata ona faʻasalalau, faʻapea o le numera o tagata maliliu o Saina (tele o latou i Wuhan) atonu e sili atu nai lo le numera. o le 3,312.Lolomiina e le National Health Commission of China.
O le Caixin Daily e faavae i Beijing na lipotia mai ia Mati 27 e faapea o le maualuga o le susunuina o tagata i Wuhan ua matua faateleina.E ui lava e le faʻamaonia le fuainumera, e ono faʻaalia ai le maualuga o le numera o maliu.E ui lava o loʻo tulituliloa e Saina ni faʻamaʻi asymptomatic, e le o manino poʻo le a le tele o loʻo faitauina e Saina mataupu asymptomatic.
Ua taʻusalaina pea e le au pulega o le pu le uluai taofia e Saina o lapataiga e uiga i le faamai ma fesiligia le saʻo o fuainumera o siama o Beijing.
I le taimi lava e tasi, na teena ai e le malo tutotonu o Saina tuuaiga o loo latou taumafai e faaitiitia le ogaoga o le siama, e ui lava e leʻi faafitia na ia taofia muamua le lipotia o fomaʻi ma tagatanuu tusitala ia Tesema, oe na taumafai e tautala i se siama lilo i totonu. Wuhan.Na taʻua e le Komisi o le Soifua Maloloina a Saina i le Aso Lua o le a amata ona aofia ai asymptomatic coronavirus ave i ana faʻamaumauga i aso uma.
E oʻo mai ia Aperila 1, o le numera o US coronavirus mataupu na faʻamauina i Saina e itiiti ifo i le afa, tusa ma le 82,000.Ae ui i lea, e foliga mai e sauni mo se galu lona lua o faʻamaʻi pipisi.I nai aso ua tuana’i, sa tatau ai ona tapunia e Saina nisi o nofoaga faitele ma pisinisi, e pei o fale tifaga, ona o le tele o fa’aputuga o mataupu sa aumai i fafo.
Stephen Morrison, faatonu o le Center's Center for Global Health Policy, fai mai: “Ona o le auala na pulea ai e Saina, ua manuia ai le au Saina i le taumafai e faʻaalia le faʻataʻitaʻiga o loʻo latou tuliloaina, ma ua tatou toilalo."Washington's Think Tank Strategy and International O le fa'asalalauga fa'asalalau a le CSIS.
Na ta’ua e Morrison e tele mau fa’amaoniga e fa’apea, o le taulimaina e le malo o Saina o le fa’alavelave ua mafua ai le “tele o le le fiafia ma le le fiafia,” ae maise o le mataupu a Dr. Li Wenliang.O le koronavairusi.Na maliu mulimuli ane ona o le siama.
O le mea o iai Aifen, o le ulu o le matagaluega o faalavelave faafuasei o le Falemai Tutotonu o Wuhan, ua tosina atu foi i ai tagata.O ia o se fomaʻi, ma na ia lapataia muamua Wen Liang ua maliu e uiga i le sosolo o le siama matautia.O le vaega su’esu’e a Ausetalia lea na fa’atalanoaina Fern i le vaiaso na te’a nei, fai mai ua mou atu o ia ma e ono taofia e le malo o Saina.
Fai mai Heather Conley, o le faauluuluga o le poloketi Europa a le CSIS, e ui o le tali atu a malo faatemokalasi e pei o le Iunaite Setete e foliga mai e fenumiai, ae o lenei faiga e iai sona malosi.Fai mai a ia: “E iai tuaoi e fesoasoani i tuaoi, ma e faia e le setete filifiliga.O nisi taimi e tatau ai i le malo feterale ona tausisia nei faaiuga.O se tali sili atu ona malosi, fetuutuunai ma fetuutuunai.
O Jan Renders, 29, o se tamaititi faʻauʻu, o loʻo aʻoga faʻapolokiki a Saina i le Iunivesite o Huazhong Normal i Wuhan ma na faʻafeiloaʻi i lona fale i Peleseuma i le aso Fepuari 1. Na ia fai mai o le tali a Saina e "saua tele" ma leai se manino.
Fai mai a ia: “I Wuhan, pe a loka mea uma, e leai se tasi e mafai ona sao i totonu ma fafo, e aofia ai ma gasegase.O lo’o tumu le falema’i, ma ou te talitonu ua maliliu tagata ona e le mafai ona momoli atu i isi falema’i e iai a latou uarota.”Na ia faailoa mai o le falemai Siamani ua uma.Amata ona maua tagata gasegase o le coronavirus mai le tumutumu o falemaʻi Italia, lea e sili atu i le 12,400 tagata na maliliu i le COVID-19, o le toʻatele.
Ae ui i lea, o Xie Dehua, o le Hong Kong na faavaeina le Kao Feng Advisory Company, o se kamupani faufautua tau pulega na mauaa i le atunuu tele o Saina, fai mai o lona manatu, i se tulaga lautele, o le toatele o Saina e lagolagoina faiga faigata a le malo, e aofia ai le vavaeeseina.Ma fa'ate'a'ese le viral vector, tusa lava pe mai le aiga e tasi, po'o le fa'ama'i e matua vaivai pe na'o le masalomia o le coronavirus.
Na ia faapea mai: “O le faaesea o le ki lea.”“E fa’alagolago i le auala e te faia ai.Ua filifili le malo o Saina e faia i se auala patino.E aliali mai e matua aoga lava.”
O se tagata tusitala vitio Peretania na lafoina se vitio i le vaiaso talu ai i luga o le Twitter-pei o le Weibo platform a Saina, o loʻo faʻamatalaina ai le auala na faʻaogaina ai e Saina le vaega vaivai o lana faiga faʻavae "zero street out", e taʻua o le "zero touch".E fa'ataga ai le komiti a le pitonu'u e nafa ma fa'atauga ma fa'amomoli.E leai se totogi o le alatele, ma e leai se tapulaa i le numera o taavale i luga o le alatele, e pei ona masani ai.Mo i latou e leai ni taʻavale, o le a faʻatulagaina se auala pasi faʻapitoa, faʻatautaia e tusa ai ma le manaʻoga, ma o tiketi o le a faʻatauina i luga o le telefoni feaveaʻi ma le gafatia seti i le 50%.Tele fale'aiga ua fa'apipi'i faiga fa'avae ae lelei e fa'amautu ai le va o tagata faigaluega ma tagata fa'atau.
O Wang o se tamaititi aʻoga na toe foʻi mai i Wuhan mai Guangdong e nonofo ma se tagata matua.Fai mai a ia, i totonu o le Iunaite Setete ma Europa, o le toʻatele o tagata i Saina "ua i ai se manatu faapena, masalo o se faʻataʻitaʻiga e sili atu le soifua maloloina" nai lo Saina.
Fai mai a ia: "Ou te popole i nofoaga e pei o Niu Ioka ma Milan."“Ou te le iloa pe aisea ua maualuga ai le numera o tagata maliliu iina.Ou te faamoemoe o le a latou malolosi ma nofo filemu.”
O lenei tusiga na faʻasalalau muamua i USA Today: O le auala lea na faʻatoʻilaloina ai e Saina le coronavirus.Fai mai tagata popoto e le mafai e le US ona gafatia


Taimi meli: Nov-27-2020